Naručitelj:
Dubrovački muzeji, Etnografski muzej žitnica 'Rupe'
Autori izložbe:
Branka Hajdić
Barbara Margaretić
Ivica Kipre
Autorica likovnog postava:
Kristina Mirošević
Autor tehničkog postava izložbe
Željko Ćatić
Prijevod:
Martin Mayhew
Lektura:
Zvonimir i Karmelina Prosli
Grafičko oblikovanje
Bonsenjo kreativna agencija
Tehnički postav
Željko Ćatić
Ivan Mladošić
Pasko Burin
Mišo Lečić
Mišo Kukuruzović
Konzervatorski radovi:
Marija Vraničić
Željko Ćatić
Josipa Marić Sanja Pujo
Marketing, promidžba i
odnosi s javnošću:
Marta Vukadin
Ana Prohaska Vlahinić
Fotografije postava:
Katarina Radonić
Zahvaljujemo na ustupanju fotografija
UO za kulturu Grada Dubrovnika
Izložba ČAROLIJA TEKSTILA
Etnografski muzej žitnica 'Rupe',
Dubrovački muzeji
koncept, vizualni identitet, dizajn izložbenog postava
Izložba 'Čarolija tekstila'
21.11.2023.-15.6.2024.
Izložba „Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: materijali, alati i tehnike izradbe“ u trima različitim segmentima predstavlja bogatu tekstilnu baštinu koja se čuva u različitim zbirkama. Središnji dio izložbenog prostora, kao počelo svega, zauzimaju predmeti vezani uz obradbu tekstilnih sirovina, odnosno različite naprave i alati, poput preslica, vretena, tkalačkih daččica, rešetki, razbojaca za kerice, tkalačkog stana, kolovrata, motovila i sličnoga, kojima priča o tekstilu, tehnikama i materijalima započinje svoj put kroz kulture i svjetove. U sklopu izložbe predstavlja se i bogata duhovna i usmena baština koja utilitarne predmete postavlja u posve novi kontekst, upozoravajući na to da, iako izgledaju uobičajeno, oni to nisu.
Na izložbi se također predstavljaju jedinstveni primjerci tradicijskog ruha s područja sjeverozapadne i središnje Hrvatske, Slavonije i Baranje te zaleđa sjeverne Dalmacije, koji su se oblikovali pod utjecajima panonskoga i dinarskoga kulturnog areala u razdoblju od druge polovine 19. do prve polovine 20. stoljeća i dio su Zbirke narodnih nošnji i vezova Hrvatske. Glavna odlika tradicijskog tekstila, oblikovanoga pod utjecajima panonskog areala, jest ta što je proces uzgoja i obradbe sirovina lana, konoplje i pamuka autohtona djelatnost središnjega nizinskog dijela Hrvatske, a ovčje runo, kozja kostrijet i prirodna svila osnovne su sirovine za izradbu odjeće nastale pod utjecajem dinarskoga kulturnog kruga. Izradba tkanina, šivanje i ukrašavanje tekstila obavljali su se u ženskoj domaćoj radinosti do prvih desetljeća 20. stoljeća.
Treći segment izložbe prikazuje građu koju zbog njezinog podrijetla i područja rasprostranjenosti svrstavamo u tradicijsko ruho jugoistočne Europe od početka 19. stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Znatan dio ovih predmeta prikupila je učiteljica Jelka Miš na svojim skupljačkim pothvatima i putovanjima, a dio građe potječe iz donacije darovane Dubrovniku 1953. godine. Na izložbi su predstavljeni posebno vrijedni primjerci staroga dinarskog načina odijevanja iz Bosne i Hercegovine i s Kosova, raskošni primjerci odijevanja alla turca, te vrlo rijetki primjerci nevjestinskih oglavlja s područja zemalja jugoistočne Europe.
Najsvečaniji primjerci tradicijskog ruha iz dubrovačkog kraja izloženi su u stalnom postavu Etnografskog muzeja.